Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

        Za temu projekta uzeli smo zavičajni govor jer mnogi učenici ne znaju razine hrvatskoga jezika. Vrlo su zbunjeni jer se polaskom u školu „ ispravlja „ govor koji su naučili. Ne shvaćaju da je to razgovorna razina hrvatskoga jezika i da je ona dobrodošla u neformalnoj komunikaciji te da se standardni hrvatski jezik koristi za javnu uporabu. Zavičajni govor ne znaju jer ga ne slušaju u svojim domovima. Govornici zavičajnoga govora uglavnom su stariji ljudi, tj. treća generacija. Obzirom da izvorni govor našega kraja izumire, a on predstavlja naš kulturni identitet, odlučili smo ga bar malo sačuvati od zaborava. Nakon uvodnoga razgovora i čitanja tekstova na zavičajnom govoru  izdvajali smo riječi koje ne pripadaju standardu. Od tih smo riječi pisali naše sastave na dogovorene teme. Prionuli smo izradi rječnika i razlikovne gramatike uz nastavničinu pomoć. Razvrstavali smo riječi u unaprijed pripremljene tabele. Nadamo se da smo ovim radom pomogli i drugima da shvate važnost zavičajnoga govora u očuvanju naše kulturne baštine i nacionalnoga identiteta.

O jeziku

Najvažniji element zajedništva jednog naroda je jezik.

Materinski je jezik prvotni jezik svakog pojedinca, jezik koji svaki pojedinac usvoji u najranijoj dječjoj dobi, prvi jezik na kojemu čovjek progovori.

Šokački govor

Starosjedilačko šokačko pučanstvo ovoga područja govorilo je specifičnim ikavskim govorom stare akcentuacije, što se i danas može čuti među starijim osobama. U jednom dijelu ovoga područja starinski dijalektalni govor je štokavska šokačka ekavica. Znameniti hrvatski dijalektolog Stjepan Ivšić u svojoj raspravi podijelio je posavske govore u skupine, a u prvu skupinu ubraja ova mjesta : Babina Greda, Gundinci, Sikirevci, Velika Kopanica, Kruševica, Beravci, Divoševci ( ikavski izgovor jata).Zapadno od Vinkovaca više govore zapadnu ekavštinu (Ivankovo, Vođinci, Šiškovci, Cerna i dr.), a Vinkovčani i Slakovčani govore ikavštinu.

Danas se može čuti izvorni šokački govor još samo u starosjedilaca treće životne dobi, što će njihovom smrću zauvijek nestati. Ljudi srednje životne dobi čuvaju staroštokavske osobine, ali ne konzekventno, nego u kombinaciji s novoštokavskim. Mlađi pak naraštaji koriste šokački govor samo u običajnim i folklorno - manifestacijskim situacijama (primjerice čaušev govor u svatovima s frazamaFaljen Isus, kume, stari svate i domaćine ! Evo mlada dariva ...)te u prigodama kada njime žele nešto stilski označiti.

U govorima mjesnih govora slavonskog dijalekta u posavskom kraju tradicijski se leksik odnosi na šokačku tradiciju i sve pojmove uz tu tradiciju povezane, kao što su nošnje, običaji, vjerovanja, različiti predmeti itd. Tom bi dijelu leksika pripadali leksemi: naćve, stative, čekrk, fusekle, zlatara, vršalica, suvara, đeram itd., koji bi se dakako pomno trebali razvrstati u odgovarajuće podsustave.

Jezična struktura

Šokci su mnoge svoje običaje sačuvali sve do sredine 20. stoljeća, pa tako i šokački govor.Dugo su vremena koristili turske riječi, posebno na području bivše Vojne krajine (Granice) : avlija, taraba, bunar, pendžer, komšija, peškir, đuvegija, ekser i druge. Šokci čuvaju staroštokavštinu, a njih je svakim danom sve manje. Terenska istraživanja pokazuju kako su rijetki izvorni govornici, čiji bi govor mogao rekonstruirati nekoć živo govorno stanje.

Šokački govor, međutim, nije novoštokavski, već staroštokavski. Stoga u njemu ne vrijede pravila novoštokavskog hrvatskog književnog jezika. On se dakle po svojoj melodiji razlikuje od standardnog hrvatskog književnog jezika. Možda je to i najveća razlika među njima.

Budući da rječničke razlike između hrvatskog književnog jezika i šokačkog govora, ako izuzmemo tuđice i glas ''e'' /jat/, nisu velike, zaključak je jednostavan . Da bismo očuvali šokački govor, moramo očuvati staroštokavsku naglasnu melodiju. Nužno je, u svim tekstovima koji su pisani izvornim šokačkim govorom obilježiti staroštokavske naglaske, osobito akut, jer njega i nema u novoštokavskom hrvatskom književnom jeziku. A to onda znači da se gubi izvorna melodičnost i milozvučnost šokačkog govora.

U rubrici Novinarska grupa naći ćete učeničke radove i razlikovnu gramatiku koja je proizišla iz našega projekta.