preskoči na sadržaj

Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Login
e-Dnevnik poveznica

Koliko je sati ?

Skockajte web! 2012

Anketa (mala)
Da li pročitaš knjigu koju posudiš u školskoj knjižnici?







Koliko je stupnjeva?

Weather Widget

Tko je trenutno online!  

Brojač posjeta
Ispis statistike od 4. 9. 2011.

Ukupno: 1284524
Ovaj mjesec: 3578
Ovaj tjedan: 803
Danas: 98
Sandučić povjerenja

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Raspored zvonjenja

Raspored zvonjenja

 

PRIJE PODNE

1.            8:00       -              8:45

2.            8:50       -              9:35

veliki odmor      9:35  -  9:45      - podjela hrane za učenike od 1. - 4. razreda      

3.            9:45       -              10:30

veliki odmor 10:30    - 10:40    - podjela hrane za učenike od5. - 8. razreda

4.            10:40     -              11:25

5.            11:30     -              12:15

6.            12:20     -              13:05

 

POSLIJE PODNE

1.            13:15     -              14:00

2.            14:05     -              14:50

veliki odmor      14:50   -   15:05           

3.            15:05     -              15:50

4.            15:55     -              16:40

5.            16:45     -              17:30

6.            17:35     -              18:20

Logo škole i QR Code

 


QRCode

QR CODE

Vijesti iz MZOS
Korisni linkovi
Iz programa HRT-a
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Čokolada
Autor: Marija Barukčić, 8. 11. 2012.

Priča o čokoladi seže u drevnu prošlost, a prvi put se spominje u civilizacijama Indijanaca koje su obitavale na području centralne Amerike, današnjeg Meksika i na okolnim prostorima. Čokolada je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih slastica. Riječ je o namirnici koja predstavlja vrijedan izvor energije svojstvene arome, slatkog okusa i jedinstvenog osjećaja topljenja u ustima. Osnova i glavni sastojak čokolade je zrno kakaa.


 

Izvorno indijansko ime za čokoladu je majanskog podrijetla i glasi „xocoatl“ što znači „gorka voda“, dok riječ „kakao“ potječe od astečkog naziva za kakaovac „cacahuatl“.

 

 

 

 

 

 

Proizvodi se od kakaovca, biljke koja je izvorno uspijevala samo u Središnjoj i Južnoj Americi. Danas se kakaovac uzgaja na Karibima u Africi, jugoistočnoj Aziji i na južnopacifičkim otocima Samoa i Nova Gvineja.

Kakaovac je izrazito osjetljiva biljka koja ne podnosi niske temperature. U dobrim uvjetima stablo kakaovca može narasti prosječno pet do sedam metara, ali postoje plantaže na kojima je dosegnuo i 30 metara visine. Stablo može doživjeti i 200 godina ali na plantažama se već nakon 25 godina starija stabla zamjenjuju novima.

Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofor Kolumbo donio je na španjolski dvor i sjeme kakaovca, ali nije pobudilo nikakvo zanimanje. Nešto kasnije, zloglasni španjolski konkvistador Hernando Cortez probao je na dvoru kralja Montezume „gorku vodu“ i to godine 1519. Kad se desetak godina kasnije vratio u Španjolsku, sa sobom je donio i čokoladni napitak nazvan „cho-co-lah-tay“.

Godine 1615. taj se napitak prvi put pojavio na kraljevskom vjenčanju u Francuskoj i od tuda je kao „chocolata“ doputovao 1662. godine u Englesku.

Zanimljivo je napomenuti da se kralju Karlu V. čokoladni napitak koji mu je priredio Cortez uopće nije dopao i bio mu je prilično odbojna okusa. Umjesto slatke poslastice kakvu zamišljamo danas, kralj je kušao nešto sasvim drugo.

Naime, Cortez je kraljev napitak pripremio prema tradicionalnom receptu po kojem su čokoladu pripremali Azteci pa je u njega stavio i puno ljutih papričica. Bila je to gusta tekućina bogata okusa, dostupna samo odabranima i smatrana hranom bogova.

Španjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali čokoladu i to tako da su u još uvijek tekuću počeli dodavati šećer i cimet. Tek nakon ovih izmjena čokoladu su zavoljeli i Europljani. Španjolskoj je uspjelo tajnu čokolade sačuvati skoro cijelo stoljeće i tek je talijanski trgovac Antonio Carletti 1606. godine uspio razbiti španjolski čokoladno-trgovački monopol.

 

Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg datuma i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. godine patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah.

Kakaov maslac posebno je važan u proizvodnji čokolade. Jedinstven je među biljnim mastima stoga što je krut pri sobnoj temperaturi i što se topi pri temperaturi od 35 stupnjeva, što je tek nešto niže od temperature ljudskog tijela.

Osnovni sastojci svih čokolada, uz kakao masu, kakao maslac i šećer, su i aroma vanilije te emulgator lecitin čija je zadaća povezivanje svih sastojaka čokolade.

Još uvijek ne postoji znanstveni odgovor na pitanje zašto toliko volimo čokoladu i zašto se iz godine u godinu potražnja za čokoladnim proizvodima neprestano povećava, a najpoznatiji proizvođači neprekidno se trude nadmašiti jedni druge u raznovrsnosti okusa, boja, mirisa i oblika čokolade koju proizvode.

 



Izvor: http://www.skole.hr/ucenici/os_nizi?news_id=7694


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju