Uloga šuma u ublažavanju klimatskih promjena osobito je važna s obzirom da šume uklanjaju oko 11 % stakleničkih plinova emitiranih u ostalim dijelovima gospodarstva i pružaju biomaterijale koji privremeno mogu djelovati kao skladišta ugljika (drveni proizvodi) ili kao zamjena za ugljik, koja zamjenjuje ugljično-intenzivne materijale i goriva. Globalna deforestacija se nastavlja i to brzinom koja poziva na alarm – 13 milijuna hektara šume uništava se i nestaje svake godine. Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene sa štetnim posljedicama, među kojima su prvenstveno promjene zemljišta i klime, kao i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.

Ekološka važnost šuma je višestruka. One sudjeluju u pročišćavanju podzemnih i površinskih voda, šume u blizini vodocrpilišta štite akumulacije pitke vode od zagađenja. Nizinske šume imaju važnu ulogu zaštite od poplava, štite tla od erozije, klizanja, sprječavaju nastanak lavina i klizanje snježnih masa. Veće šumske površine utječu na klimu ublažavanjem velikih promjena temperature, ljeti povećavaju vlažnost zraka, sprječavaju promjene mikroklime određenog područja, štite od onečišćenog zraka, jakog vjetra i buke, zadržavaju velike količine prašine, te pružaju utočište i hranu brojnim životinjskim i biljnim vrstama.

Republika Hrvatska obiluje raznolikim šumskim zajednicama na malom prostoru. One su očuvane u prirodnom obliku upravo zahvaljujući dugoj tradiciji organiziranosti hrvatskog šumarstva.

Izvori:

Članak je preuzet iz časopisa Hrvatske šume  (http://casopis.hrsume.hr/pdf/219.pdf)

Internet