preskoči na sadržaj

Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Login
e-Dnevnik poveznica

Koliko je sati ?

Skockajte web! 2012

Anketa (mala)
Da li pročitaš knjigu koju posudiš u školskoj knjižnici?







Koliko je stupnjeva?

Weather Widget

Tko je trenutno online!  

Brojač posjeta
Ispis statistike od 4. 9. 2011.

Ukupno: 1280722
Ovaj mjesec: 4106
Ovaj tjedan: 760
Danas: 92
Sandučić povjerenja

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Raspored zvonjenja

Raspored zvonjenja

 

PRIJE PODNE

1.            8:00       -              8:45

2.            8:50       -              9:35

veliki odmor      9:35  -  9:45      - podjela hrane za učenike od 1. - 4. razreda      

3.            9:45       -              10:30

veliki odmor 10:30    - 10:40    - podjela hrane za učenike od5. - 8. razreda

4.            10:40     -              11:25

5.            11:30     -              12:15

6.            12:20     -              13:05

 

POSLIJE PODNE

1.            13:15     -              14:00

2.            14:05     -              14:50

veliki odmor      14:50   -   15:05           

3.            15:05     -              15:50

4.            15:55     -              16:40

5.            16:45     -              17:30

6.            17:35     -              18:20

Logo škole i QR Code

 


QRCode

QR CODE

Facebook škole
Facebook
Vijesti iz MZOS
Korisni linkovi
Iz programa HRT-a
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Kako izgledaju galaksije
Autor: Marija Barukčić, 18. 1. 2012.

"Tamo je gore krajeva bez granica, koje naša duša može da zaposjedne,
samo ako sa sobom ponese što manje tvari, ako očišćena od svake
ljage i oslobođena spona, bude dostojna, da tamo odleti
."   
Seneca


 

Naše Sunce i sve zvijezde koje se noću mogu vidjeti na nebu pripadaju divovskoj porodici zvijezda koju nazivamo galaktikom.

Galaktike ili galaksije su masivni sustavi sastavljeni od zvijezda, plina i prašine (međuzvjezdana tvar), te tamne tvari koje na okupu održava gravitacija. Naša galaksija sadrži oko 100.000 milijuna zvijezda. Pogled koji iznutra imamo na galaktiku poznat je kao Mliječna staza, iza naše galaktike postoji bezbroj drugih galaktika porazbacanih Svemirom.

Gledajući iz Svemira, naša galaktika je plosnata i kružna oblika s izbočinom u sredini i spiralnim krakovima. Između zvijezda postoje divovski oblaci plina i prašine, od kojih neki jarko sjaje, a drugi su tanini.

Mliječna staza


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U mrkloj noći Mliječna staza izgleda poput čarobne trake svjetla koja se proteže nebom. Možete je gledati dalekozorom ili malenim teleskopom za vedre noći te vidjeti da je to svjetlost golemog broja blijedih zvijezda.

Mliječna staza kruži cijelim nebom. Jedan njezin dio možete vidjeti s bilo kojeg mjesta na Zemlji. Na sjeveru prolazi kroz zviježđa među kojima su Auriga, Kasiopeja i Labud. Tamne mrlje na Mliječnoj stazi zapravo su oblaci prašine koji prekrivaju svjetlost zvijezda. Najpoznatija je 'Vreća ugljena' na Južnom križu.


Vrste galaktika

Galaktike su pune života i imaju svoja individualna obilježja. Klasifikacije su im pretežno morfološkog karaktera, a osnovna je ona prema Edwinu Hubbleu (1889-1953). Galaktike  dijelimo na eliptične, spiralne, lentikularne, nepravilne i patuljaste. Kao posebne javljaju se aktivne galaktike.

Na eliptične galaktike otpada oko 13%. Samo ime im kaže da su to galaktike ovalnog oblika. Označuju se slovom E , a numeriraju omjerom poluosi sferoida. Homogene su i većinom bez međuzvjezdane tvari. Nepostojanje međuzvjezdane tvari uvjetuje nedostatak mladih zvijezda. Za eliptične galaktike svojstvene su, dakle, starije zvijezde. Same zvijezde gibaju se po složenim 3-dimenzionalnim putanjama s različito zastupljenim brzinama.

Spiralne su galaktike spljošteni diskovi s karakterističnim spiralnim krakovima. Spiralni oblik posljedica je brze rotacije. Takve galaktike su najzastupljenije sa čak 62%. S obzirom pojavljuje li se spiralna galaktika sa ili bez poluge preko središta, označujemo je sa SB ili SA. Važan je još odnos između galaktičkog ispupčenja i razvijenosti krakova. Oznaku a dobivaju galaktike s najvećim ispupčenjem i najrazvijenijim krakovima. Smanjenjem stupnja ispupčenja i zavijenosti krakova galaktike dobivaju oznake b i c. Količina međuzvjezdane tvari iznosi od 1% do 15% ukupne vidljive mase. Kumovska Slama ili Mliječni Put također spada u red spiralnih galaktika.

Naša galaktika je spiralna galaktika, promjera oko 100.000 svjetlosnih godina. (Jedna svjetlosna godina iznosi 9.5 bilijuna kilometara, udaljenost koju svjetlost prevali za jednu godinu.) Mnoge velike galaktike prekrasnog su spiralnog oblika.

Lentikularne (lećaste) galaktike nalikuju leći i imaju debeli zvjezdani disk. Po obliku su slične eliptičnim. Na njih otpada 9% galaksija. Označene su sa SO.

Nepravilne galaktike (u oznaci Ir) nemaju jedinstvenu karakteristiku. Sadrže velike količine međuzvjezdane tvari što omogućuje nastajanje mladih zvijezda.

Patuljaste galaktike dijelom se svrstavaju u eliptične (dE), dijelom u nepravilne (dIr). Malog su sjaja pa ih je teško uočiti. 

Neko se vrijeme smatralo da različiti tipovi galaktika predstavljaju samo različite stadije u životu galaktika. No, na taj način ne možemo objasniti masu, dimenziju, vrtnju i spljoštenost galaktike. Naime, masa i kutna količina gibanja malo se mijenjaju u toku starenja, a to su baš faktori u kojima se razlikuju različiti oblici galaktika.

Danas kada smo u stanju pomoću kompjutorskih simulacija pratiti razvoj galaktike, možemo ujedno jasnije steći uvid u značaj početnih uvjeta. U ovisnosti o rotaciji pregalaktičkog oblaka mogu nastati spiralne ili eliptične galaktike. Naravno, oblik galaktike može biti uvjetovan i na drugi način, npr. sudarom ili bliskim susretom s drugom galaktikom. Istraživanja ukazuju na to da galaktike ne predstavljaju izolirane sustave. Gotovo sve se skupljaju u jata. Takvi skupovi su gravitacijski vezani i stabilni, a vrlo su raznoliki prema broju galaktika koje sadrže.

Prema obliku razlikujemo otvorene (nepravilne) i sferne (pravilne) skupove. Primjer otvorenog skupa je jato galaktika Virgo u čijem se središtu nalazi divovska eliptična galaksija M87. Jato je udaljeno oko 60 milijuna svjetlosnih godina. U jatima, pogotovo sfernim, raste gustoća galaktika prema središtu pa je usporedno s tim veća i vjerojatnost interakcije i\ili stapanja galaktika.

Eliptične galaktike gotovo su plosnate zvjezdane kugle. Jedna druga vrsta galaktika je nepravilna i nema neki određeni oblik.

Mnoge od tih galaktika odašilju jake radiovalove koji se mogu primati radioteleskopima. Galaktike teže međusobnom grupiranju u svemiru. Naša galaktika pripada skupini koja se naziva Lokalna grupa.

Ostale galaktike


Galaktike najbliže Zemlji jesu dvije Magellanove maglice. Izgledaju poput dva malena zvjezdana oblaka i mogu se vidjeti jedino s južne hemisfere. Udaljene su oko 180.000 svjetlosnih godina.

Najveća galaktika u našoj Lokalnoj grupi naziva se Andromedina maglica. Golim se okom može vidjeti tek kao magličasta pjega. To je spiralna galaktika. 130.000 svjetlosnih godina široka i udaljena nešto više od 2 milijuna svjetlosnih godina.



Izvor: e-kako.hr; http://www.avia.croadria.com/aug/astronomija.htm


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju