Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

S obzirom na trenutnu situaciju u kojoj je proglašena karantena te djeca ne idu u školu, izgubila se svakodnevna rutina i struktura koje su se sastojale od odlaska u školu, različitih izvanškolskih aktivnosti te vremena provedenog kod kuće. Sad su djeca stalno kod kuće pa takva situacija podsjeća na praznike što može negativno utjecati na motivaciju djece za učenje i može dovesti do odgađanja i izbjegavanja školskih obveza.

Gomilanjem neizvršenih zadatka koje učenicima zadaju učitelji putem online platformi, učenik se lako može dovesti u situaciju da ne stigne na vrijeme odraditi sve obaveze u online učionicama.

Kako bi se spriječilo da se to dogodi potrebno je odgovorno planiranje i organiziranje vlastitog učenja. U ovo vrijeme neizvjesnosti, važno je da djeca imaju neke predvidljive i jasno strukturirane aktivnosti. Praćenje online ili nastave na televiziji, pisanje zadaća i obavljanje kućanskih poslova samo su neki od primjera aktivnosti koje uvode strukturu u dječje živote.

Važno je da planove učenja rade djeca sama za sebe (u skladu s dobi), a uloga roditelja u toj situaciji odnosi se na podršku i savjetovanje.


 

Kako napraviti plan učenja u vrijeme online nastave?

Sljedeći koraci mogu pomoći djeci u planiranju učenja za vrijeme online nastave:

U plan prvo treba zapisati fiksne obaveze. Budući da su treninzi, slobodne aktivnosti i neke druge obaveze sada otkazane, vrijeme kad se održava nastava na televiziji ili na internetu trenutno je jedina fiksna obaveza. Zato nju treba upisati kao prvu obavezu u svoj raspored.

 Bez obzira na velike promjene u našem svakodnevnom ritmu, postoje brojne obiteljske obveze koje je potrebno odraditi. Zato uključite dijete u čišćenje kuće, pripremu objeda, iznošenje smeća i izvršavanje drugih kućanskih poslova.

Treba odrediti vrijeme za domaće zadaće i učenje. Gledanje nastave na televiziji ili čitanje materijala koje učitelji stavljaju na internet je kao nastava kad su djeca u školi. To znači da je te aktivnosti potrebno nadopuniti samostalnim učenjem i pisanjem zadaća. U plan treba napisati što točno učiti, ponavljati, koju domaću zadaću treba napraviti. Npr. reći „sutra ću čitati lektiru“ nije primjer dobrog plana jer uz takav plan možemo upasti u zamku da nakon što pročitamo samo dvije stranice kažemo da je to dosta jer smo čitali. Zato je puno bolje reći da „sutra ću u vremenu od 15 do 16 pročitati 35 stranica lektire“.

Kako bismo bili produktivni i što bolje učili važno je i odmoriti se. Zato je nakon 45 minuta učenja (± 10 minuta) potrebno je napraviti 10 – 15 minuta pauze. Važno je znati i kako raditi pauzu. Ako mislite da je pauza tipkanje po mobitelu, varate se. Kvalitetan odmor od učenja podrazumijeva:

1. Maknuti se s mjesta učenja

2. Raditi neku fizičku aktivnost (lagano se protegnuti i napraviti neku kratku vježbu)

 3. Izaći na zrak (makar to značilo i proviriti kroz prozor, izaći u dvorište)

Velika pauza traje oko 2 sata, a radi se nakon 3 do 4 sata učenja. Ona može uključivati aktivnosti kao što su sport, igranje igrica ili društvenih igara, popodnevni odmor, druženje s obitelji, napokon dovoljno vremena za ručak i večeru…. Pauze od učenja treba iskoristiti kao svoje osobno vrijeme tj. vrijeme za ugodne aktivnosti (uvijek je važno podsjetiti se da je sasvim u redu nagraditi se za dobro odrađen posao). Jednako kao i prije, sada trebamo voditi računa o vremenu za spavanje, osobnoj higijeni, tjelovježbi i uravnoteženoj prehrani. Zato je svaki dan potrebno odvojiti dovoljno vremena i za te aktivnosti.