preskoči na sadržaj

Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Login
e-Dnevnik poveznica

Koliko je sati ?

Skockajte web! 2012

Anketa (mala)
Da li pročitaš knjigu koju posudiš u školskoj knjižnici?







Koliko je stupnjeva?

Weather Widget

Tko je trenutno online!  

Brojač posjeta
Ispis statistike od 4. 9. 2011.

Ukupno: 1283520
Ovaj mjesec: 2574
Ovaj tjedan: 750
Danas: 122
Sandučić povjerenja

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Raspored zvonjenja

Raspored zvonjenja

 

PRIJE PODNE

1.            8:00       -              8:45

2.            8:50       -              9:35

veliki odmor      9:35  -  9:45      - podjela hrane za učenike od 1. - 4. razreda      

3.            9:45       -              10:30

veliki odmor 10:30    - 10:40    - podjela hrane za učenike od5. - 8. razreda

4.            10:40     -              11:25

5.            11:30     -              12:15

6.            12:20     -              13:05

 

POSLIJE PODNE

1.            13:15     -              14:00

2.            14:05     -              14:50

veliki odmor      14:50   -   15:05           

3.            15:05     -              15:50

4.            15:55     -              16:40

5.            16:45     -              17:30

6.            17:35     -              18:20

Logo škole i QR Code

 


QRCode

QR CODE

Facebook škole
Facebook
Vijesti iz MZOS
Korisni linkovi
Iz programa HRT-a
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Kako nastaje potres?
Autor: Marija Barukčić, 25. 10. 2012.

 

Ako bacimo kamen u vodu, oko mjesta gdje je udario u površinu stvorit će se niz koncentričnih krugova.

Udaljavanjem od mjesta udara oni su sve sporiji, rjeđi i slabiji. Isto pravilo vrijedi i za Zemljinu površinu. Jedan poticaj stvorit će niz različitih gibanja koja uzrokuju i potrese.


 

Zemljina kora je sastavljena od velikih dijelova, ploča, koje plutaju na užarenoj i tekućoj tvari - magmi. Kada se ove ploče, zbog svojih vrlo sporih pomicanja dodirnu, oslobodi se poticaj koji uzrokuje potrese. Potrese mogu izazvati i poremećaji izazvani magmatskom aktivnošću.

Hipocentar je točka u unutrašnjosti Zemlje u kojoj se dogodio poremećaj koji izaziva seizmičke valove. Mjesto na površini neposredno iznad hipocentra naziva se epicentar.

Jačina potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i samoj građi Zemljine kore.
Potresi s epicentrom na dnu mora izazivaju valove - tsunami koji mogu dosegnuti visinu i do 30 m.

Seizmički valovi su vibracije uzrokovane poremećajima u unutrašnjosti Zemlje, koje se iz hipocentra ili žarišta prenose sve do njene površine. Ako je njihovo titranje usporedno sa smjerom širenja, govorimo o longitudinalnim valovima, a ako je titranje okomito na smjer širenja, u tom slučaju imamo transverzalne valove.

Kad su stijene oko mjesta sudara dovoljno elastične, one ublaže udar i tako spriječe nastajanje potresa. Međutim, ukoliko su posebno krute, udarac ih lomi i nastaje potres.

Čovjek je izumio posebno osjetljive uređaje tzv. seizmografe koji mogu registrirati sve potrese, i one male snage, kao i one razorne, te vrstu valova: longitudinalne ili transverzalne.

Seizmograf - pomično pero s protuutegom crta na papirnatoj vrpci titraje koje uređaj registrira. Ukoliko nema vibracija, crta je ravna, u protivnom pojavljuje se neravna cik-cak crta.

Dijagrami, koje registrira seizmograf, imaju skalu vrijednosti prema jačini udara te na taj način možemo klasificirati potrese. Npr. udar od 2 stupnja MCS (Mercalli--Cancani-Sieberg) skale vrlo je slab, a od 12 stupnjeva katastrofalan, sa strahovitim posljedicama. Poznata je i Richterova skala stupnjevana od 1 do 10.

Danas je moguće predvidjeti samo mjesto potresa, ali ne i vrijeme i jačinu udara. Znamo iz iskustva da su životinje osjetljivije nego ljudi i da postaju nemirne nekoliko minuta prije svakog potresa. Čovjek je naučio, u okviru svojih mogućnosti, zaštititi se od ovih prirodnih pojava. U trusnim područjima, kao npr. u Japanu, grade se kuće od drva i papira ili u novije vrijeme, suvremenom tehnologijom, od armirana betona, koji posjeduje potrebnu elastičnost.



Izvor: e-kako.hr


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju