Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Duga spada u najljepše pojave u prirodi i čovjek se dugo pitao što je duga.

Duga je optička i meteorološka pojava višebojnog luka na nebu koji nastaje kada Sunčeva svjetlost obasjava sitne kapljice vode u atmosferi.

Boje u dugi čine kontinuirani spektar sa crvenom na vanjskoj i ljubičastoj na unutarnjoj strani luka, ali se tradicionalno obično navode kao crvena, narančasta, žuta, zelena, plava i ljubičasta. Čak je i Aristotel, stari grčki filozof, pokušao objasniti pojavu duge.

Sunčeva svjetlost, ili obična bijela svjetlost, zapravo je mješavina svih boja. Zacijelo ste vidjeli što se zbiva kad svjetlost padne na kosi brid zrcala ili na mjehurić sapunice. Bijela svjetlost se prelama u različitim bojama.

Predmet što na taj način može prelamati svjetlost zove se „optička prizma". Boje što se tada javljaju stvaraju jednu prugastu vrpcu, i svaka boja postupno prelazi u iduću. Ta se vrpca zove “spektra“.

Duga je jedan veliki „spektar" ili vrpca boja Stvara se prelamanjem Sunčeve svjetlosti kroz kišne kapi. Kišne kapi djeluju kao prizme.

Duga se vidi samo za vrijeme kiše, kad istodobno pada kiša i sije sunce. Ako se tada nalazite u sredini, pa je iza vas sunce, a ispred vas pada kiša, tada vidite dugu! Preko ramena vam sunce sije i obasjava kišne kapi, koje prelamaju svjetlost i pretvaraju je u spektar ili vrpcu boja. Sunce, vaše oči i središte luka duge moraju stajati u pravoj liniji! Kad je sunce suviše visoko, ta prava linija se ne može postići. Zato se duga vidi samo rano ujutro ili kasno popodne. Jutarnja duga znači da sunce si ja na zapadu, a kiša pada na istoku.

Duga se katkad javlja i na oblaku, kada se sunce nalazi nisko na nebu pa se njegove zrake lome i odbijaju na ledenim zračnim kristalićima. Duga ima oblik širokog luka na horizontu, pa se dugo vjerovalo da je opipljiva i da ima čarobnu moć. Izrazi “hodati po dugi” i “daleko iza duge” označavaju ovo vjerovanje i znače da je čovjek primjećivao kako se do nje ne može “stići”.

Duga nastaje kad zrake svjetlosti prolaze kroz kapljice vode raspršene u zraku. Može se vidjeti kad kiša pada na jednom dijelu neba, a sunce sja na drugom. Da bi se moglo vidjeti dugu, sunce mora biti iza promatrača koji je okrenut prema kiši. Centar duge točno je nasuprot sunca. Što je sunce bliže horizontu, vidi se veći dio duge.

SPEKTAR: Sunčeva svjetlost se sastoji od različitih valnih duljina koje naše oko vidi kao spektar duginih boja. Svjetlost različitih boja gledana zajedno izgleda nam kao bijela svjetlost. Pri ulasku u kap vode dolazi do loma sunčeve svjetlosti, što uzrokuje razdvajanje različitih valnih duljina od kojih se sastoji spektar duginih boja.

DIFRAKCIJA: Različite valne duljine svjetlosti se lome pod različitim kutom. Svjetlost kraćih valnih duljina (ljubičasta) lomi se jače od svjetlosti dužih valnih duljina (crvena). Pojava razdvajanja svjetlosti na komponente zove se difrakcija.

Praznovjerni ljudi su nekad vjerovali da je duga loš znak. Mislili su da se ljudske duše dugom penju na nebo i da će, kad se pojavi, duga, netko umrijeti.