preskoči na sadržaj

Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Login
e-Dnevnik poveznica

Koliko je sati ?

Skockajte web! 2012

Anketa (mala)
Da li pročitaš knjigu koju posudiš u školskoj knjižnici?







Koliko je stupnjeva?

Weather Widget

Tko je trenutno online!  

Brojač posjeta
Ispis statistike od 4. 9. 2011.

Ukupno: 1280606
Ovaj mjesec: 3990
Ovaj tjedan: 644
Danas: 79
Sandučić povjerenja

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Raspored zvonjenja

Raspored zvonjenja

 

PRIJE PODNE

1.            8:00       -              8:45

2.            8:50       -              9:35

veliki odmor      9:35  -  9:45      - podjela hrane za učenike od 1. - 4. razreda      

3.            9:45       -              10:30

veliki odmor 10:30    - 10:40    - podjela hrane za učenike od5. - 8. razreda

4.            10:40     -              11:25

5.            11:30     -              12:15

6.            12:20     -              13:05

 

POSLIJE PODNE

1.            13:15     -              14:00

2.            14:05     -              14:50

veliki odmor      14:50   -   15:05           

3.            15:05     -              15:50

4.            15:55     -              16:40

5.            16:45     -              17:30

6.            17:35     -              18:20

Logo škole i QR Code

 


QRCode

QR CODE

Vijesti iz MZOS
Korisni linkovi
Iz programa HRT-a
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Tisuću ždralova
Autor: Jelena Baličević, 5. 11. 2019.

Senbazuru se može definirati kao origami koji se sastoji od tisuću ždralova nanizanih na jednu nit. Ždral se u japanskoj kulturnoj tradiciji, uz kornjaču i zmaja, štuje kao sveta životinja za koju se vjeruje kako može doživjeti i tisuću godina. Senbazuru se prvotno davao kao svadbeni dar kojim se mladencima željelo tisuću godina sreće ili se s istim značenjem darivao kao dar novorođenčetu. Stara japanska legenda navodi da će onome tko izradi tisuću papirnatih ždralova, ždral ispuniti bilo koju želju. U japanskom je društvu pružanje emocionalne i moralne podrške bolesnima od vrlo velike važnosti. Jedan od najčešćih načina iskazivanja brige, suosjećanja i potpore izrada je senbazurua, pri čemu svaki od tisuću ždralova nosi jedinstvenu poruku pojedinca koji ga je izradio, a brojnost ždralova odražava svijest društva kojemu bolesnik pripada. Upravo je u ovome kontekstu austrijski pisac Karl Bruckner popularizirao i origami i senbazuru.


Karl Bruckner rođen je 9. siječnja 1906. godine u Beču. Budući da mu se otac bavio

tiskarstvom, od mladosti je radio kao tehničar, prodavač novina, ali je izučio i

trgovački zanat. Nakon boravka u Brazilu 1938. godine vraća se u domovinu,

odlazi u Drugi svjetski rat u kojem svjedoči različitim ratnim strahotama i

demoralizaciji ljudi, što će mu kasnije poslužiti kao motivacija za pisanje

najpoznatijega djela. Svjetsku je slavu postigao romanom Sadako hoće živjeti,

napisanom prema životu stvarne osobe, u kojem donosi dirljivu i potresnu priču

o djevojčici Sadako, koja trpeći posljedice uzrokovane radioaktivnim zračenjem

nakon eksplozije atomske bombe, u bolu, dvojbama, razmišljanjima i nadi

provodi posljednje dane u borbi za život. Provodeći ih u bolničkoj sobi, Sadako

izrađuje senbazuru kako bi zaželjela veliku želju – ozdraviti. Tisuću je ždralova

ipak bio prevelik poduhvat za bolesnu Sadako koja umire izrađujući 990. ždrala.

Djelo je objavljeno 1961. godine i do danas je prevedeno na više od 70 jezika,

a u spomen na Sadako u Hirošimi joj je podignut spomenik. Na taj je način

japanska djevojčica iz Hirošime postala simbol stradanja Japana u Drugom

svjetskom ratu.

Učenici 8.c razreda nakon čitanja lektire pripremili su kazalište sjena, izrezivali su 

oblike papira te pomoću grafoskopa projicirali na zid pričajući priču o Sadako. Cilj

nam je bio i napraviti tisuću ždralova da nam se ispuni zajednička želja: MIR. Da se

rat više nikada ne ponovi. Slušajući pjesmu 400 djece koja pjevaju Samo da rata

ne bude (https://www.youtube.com/watch?v=ESbWhlXQUdo) povezujemo s

Domovinskim ratom kako najviše stradavaju u ratu oni koji nisu ništa krivi: djeca,

civili, vojnici koji samo slušaju naredbe.

Lektirno je djelo vrlo slojevito jer se može iščitati povijest i geografija o Japanu, o

japanskim običajima, vjerovanjima, o Drugom svjetskom ratu, životu malih i velikih

ljudi za vrijeme rata i poslije njega, o ratnim profiterima, atomskoj bombi i svemu što

rat ostavlja iza sebe.

U fotogaleriji ili na ovoj poveznici možete vidjeti više fotografija:

http://os-mareljkovic-cerna.skole.hr/fotogalerija?show=album&id=227



Izvor: https://www.profil-klett.hr/tisucu-zdralova


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju